Na zahtjev norveškoga Interpola, odnosno prevarenih investitora iz Skandinavije, te britanske tvrtke “Croatia Holding Ltd” iz Londona, koje je PU dubrovačko-neretvanskoj prenijelo Ministarstvo financija RH, na području te policijske uprave provodi se opsežna kriminalistička istraga kojoj je cilj provjeriti koliko su utemeljeni navodi u sumnju o prijevari i prisvajanju protupravne imovinske koristi u visini od 12 milijuna eura.

Osumnjičenici koji su predmet istrage su hrvatski državljanin Ante Bjelančić (58) i njegova supruga, britanska državljanka Harriet (50), te Britanac Keith Shimpton.

Kako smo neslužbeno doznali, dug koji potražuju skandinavski i britanski investitori s kamatama je već dosegnuo iznos od 15 milijuna eura. Novac je “zamračen” još prije osam godina, a Bjelančić se, sumnjaju investitori, sa suprugom krije u malom ribarskom mjestu Kobašu, na najistočnijem dijelu poluotoka Pelješca.

Shimpton je, pak, “nestao bez traga” i najvjerojatnije se krije negdje u Južnoafričkoj Republici. Navodno se i Bjelančić, nakon povratka iz Norveške, gdje je živio 90-ih godina prošlog stoljeća, kreće samo na području Dalmacije.

Prema za sada dostupnim podacima iz kaznene prijave investitora upućene Interpolu, Pelješčanin je sa Shimptonom uspio “namamiti” više investitora i prikupiti novac kako bi uoči građevinskog “booma” za njih i potrebe gradnje apartmana otkupio veći broj parcela na Pelješcu te otoku Lastovu.

Investitori su od tada izgubili svaki kontakt s Bjelančićem koji je u Kobašu u međuvremenu, od povratka sa sjevera Europe, uspio izgraditi nekoliko apartmana i restoran te nabaviti 12-metarski gliser i manji dvotrupac, odnosno katamaran.

Zbog potrebe kriminalističke istrage koja je upravo u tijeku, pelješki je poduzetnik, doznajemo, navodno angažirao da ga zastupa cijenjeni hrvatski odvjetnik Krešimir Krsnik.

Iako je Kobaš maleno i slikovito mjesto, koje ima tek nekoliko ribarskih kućica, može se pohvaliti naglim napretkom u posljednjem desetljeću, kao i činjenicom kako je upravo u tom selu netko još uvijek nepoznat registrirao sjedište jednog od desetak “Ilyria fondova”, koji su i vlasnici niza nekretnina na središnjem dijelu Pelješca, kod Drača.

Taj fond je tamo već otkupio više milijuna četvornih metara zemljišta za planiranu izgradnju apartmanskog naselja. No, ni uza sav trud nismo uspjeli doznati jesu li povezane investicije slovensko-nizozemskog “Ilyria fonda” te Bjelančića i Shimptona, piše Slobodna Dalmacija.

Objavio: peljesac | 14 kolovoza, 2010

Na Pelješcu niče Hrvatski san vrijedan 5 milijardi eura

Potkraj godine počinje gradnja kompleksa za koji se projekt stvarao 10 godina

Projekt gradnje elitnog turističkog odredišta u okolici Dubrovnika pod imenom Hrvatski san predstavljen je u posljednja tri dana najvišim predstavnicima vlasti – premijerki Jadranki Kosor, predsjedniku Republike Ivi Josipoviću i predsjedniku Sabora Luki Bebiću – te dobio njihovu podršku. Riječ je o projektu ukupno vrijednom 5 milijardi eura, na čijem su stvaranju posljednjih desetak godina radili najpoznatiji hrvatski i svjetski stručnjaci od Londona do SAD-a.

Prva faza do 2015. godine

Napokon smo projekt usuglasili sa županijskim tijelima i krećemo u traženje investitora za prvi dio projekta nazvan Tri sestrice – rekao nam je Vicenco Blagaić, čelni čovjek Profectus grupe koja vodi projekt. Dodao je kako je prva faza vrijedna 1,5 milijardi eura te kako će se na road showu koji će krenuti na ljeto pokušati naći investitori koji bi uložili 500 milijuna eura,dok će ostatak novca osigurati hrvatske banke. – Ako sve bude prema planu, s gradnjom Tri sestrice počet ćemo do kraja godine, a završetak je planiran do 2015. Riječ je o elitnoj turističkoj ponudi koja će biti napravljena prema najvišim svjetskim lifestyle i ekološkim standardima, a trebala bi u Hrvatsku privući najbogatiju klijentelu iz cijelog svijeta, a time i gospodarska događanja i investicije – rekao je Blagaić.

Privlačenje kapitala

Projekt bi trebao donijeti nova zapošljavanja, osobito za lokalno stanovništvo, aktivirati hrvatsko građevinarstvo i poljoprivredu te potaknuti decentralizaciju, razvoj turizma i demografski rast. Projekt predviđa i povezivanje s Hrvatima u BiH, što će gospodarski ojačati i dubrovačko zaleđe.

Objavio: peljesac | 13 kolovoza, 2010

Pelješac privlači zahtjevnije turiste

Dalmacija je ove godine posebno na meti turista, gotovo sva odredišta bilježe statistički plus. Poluotok Pelješac posljednjih je sezona pravi hit za sve koji žele malo drugačiji odmor od uobičajenog kupanja i sunčanja.

Posljednjih godina maksimalno se iskorištavaju svi potencijali pelješkoga kraja – spoj enologije, turizma, gastronomske ponude. Link

Objavio: peljesac | 12 kolovoza, 2010

Ubojicama pitona na Pelješcu prijeti 6 mjeseci zatvora?

I dok se poluotokom, ali i cijelom Hrvatskom pronijela priča o hrabrom činu, na Pelješac je stigla kriminalistička policija, piše dnevnik.hr. Naime, buni se Društvo za zaštitu životinja koje se zgraža što bilo tko podržava mještane. Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja, upozorava da je tu riječ o zlostavljanju i mučenju, te na kraju i ubojstvu životinje.

Prema zakonu o zaštiti životinja, za ubojstvo životinje počiniteljima prijeti kazna do 15 tisuća kuna., ali i zatvor do šest mjeseci.

Objavio: peljesac | 5 ožujka, 2010

Državno odvjetništvo na vinskim cestama

Pelješac vinograd

Ne, ne radi se o terenskom radu i degustaciji vinskih vrsta, već o pravom pravnom poslu.  Pritužbe Marije Mrgudić, pelješke vinarke i partnerice Roberta Benmoschea, bogatog američkog biznismena, da investicija u izgradnju vinarije na Pelješcu vrijedna 1,5 milijuna eura stoji u ladicama i čeka da 50 tisuća eura „kapne“ u privatni džep, shvaćene su ozbiljno. Po pisanju slobodnadalmacija.hr kako prenosi http://www.dubrovnikportal.com, županijsko odvjetništvo je na terenu i vrši izvide.

Link

Pritužbe Marije Mrgudić, pelješke vinarke i partnerice Roberta Benmoschea, bogatog američkog biznismena, da investicija u izgradnju vinarije na Pelješcu vrijedna 1,5 milijuna eura stoji u ladicama i čeka da 50 tisuća eura „kapne“ u privatni džep, shvaćene su ozbiljno.
Objavio: peljesac | 2 ožujka, 2010

Novi parking na Pelješcu

U nedostatku uređenog prostora mještani Pelješca se snalaze na različite načine. Tako je u Sreseru prošle godine službeno otvoren novi parking, uvjeti nisu najbolji ali svaka pohvala za inicijativu. Cijene parkinga su povoljne.


Link

Objavio: peljesac | 25 veljače, 2010

Pelješki most do kraja 2015 godine

“Pelješki most postao je simbol nečeg lošeg, a ja stvarno ne znam zašto. Ali od tog se projekta ne odustaje, on će biti dovršen do 2015. godine”, kazala je Kosor. Na pitanje kad će biti završena državna cesta D404 Kosor nije znala odgovoriti.


Link

Objavio: peljesac | 10 studenoga, 2009

Vraćamo se sa snovima

Nakon kratke pauze, vraćamo se sa snovima. Ukoliko ste u međuvremenu sanjali pelješki most, ili bilo koji most, evo malo tumačenja tog sna iz sanovnika:

peljeski-most

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

graditi most – bez obzira na brojne zavidnike,  biti ćete nagradjeni za svoj trud uložen u neki posao
hodati po mostu – vodite zabranjenu ljubav
most rušiti – doživjet ćete neku nezgodu
prelaziti most – prebrodit ćete sve brige i probleme
što je most dulji – sreća je veća
vidjeti most – pred vama je jako riskantan posao koji ćete sretno završiti

sanovnik sanovnik most

Jedan od  koristi pri izgradnji nove infrastrukture jeste skraćenje puta i povećanje brzine kretanja s obzirom na postojeću infrastrukturu.

Na slici  je cestovna mreža u zoni mosta Pelješac. Sadašnji promet odvija se iz točke A u Kleku do točke B u mjestu Doli, te prema točki C na Pelješcu, odnosno državnom cestom D 8, te D 414 do mjesta spoja ove ceste s pristupnim cestama novog mosta. Sadašnja cestovna veza koja vodi od Kleka do Pelješca  iznosi 48 km, dok bi ta duljina iznosila 15 km preko novih pristupnih cesta. Time bi se dobilo skraćenje putovanja od 33 km.

mreza

Također, bitan aspekt zgradnje novih prometnica je povećavanje prosječne brzine vožnje. Tako je za postojeću infrastrukturu brzina procjenjena na 70km/h dok bi za novizgrađene prometnice ta brzina bila 90km/h.Vrijeme potrebno za putovanje od točke A do C preko B iznosi 0,69 sati dok je vrijeme vožnje potrebno za putovanje od A do C 0,17 sati. Vremenska razlika uslijed skraćenja vremena putovanja kraćim putem većom brzinom kretanja iznosi 0,524 sata.

Na osnovu skraćenja vremena putovanja na tim relacijama,  proračunom uz pretpostavke o prosječnoj plaći u RH iz 2007,  broju vozila koja se kreću tom relacijom i pretpostavkom da je 20% putovanja poslovne svrhe,  izračunata je godišnja ušteda od 4.3 milijuna kuna na skraćenju vremena i dužine  putovanja.  Uz pretpostavku stope rasta od 5.5 % na godinu, 2032 godine ušteda bi iznosila 32 milijuna kuna. U izračun nije uključena izgradnja autoputa Ploče -Dubrovnik, čija izgradnja bi uvelike povećala iznos uštede na skraćenju kilometraže i vremena putovanja na ovoj relaciji.

Objavio: peljesac | 12 listopada, 2009

Pelješki most – Razlozi za:Uvod

U seriji postova “Pelješki most – Razlozi za”, donosimo vam kratak pregled izvadaka iz studije o ekonomskim, prometnim i demografskim učincima izgradnje mosta kopno – Pelješac.

Uvod

Pelješki mostBudući da most Pelješac predstavlja kapitalni objekt za područje Južne Hrvatske, također budući da se njegovom izgradnjom otvara koncept kapilarnog prometnog umrežavanja  u ovom slučaju spajanja poluotoka i otoka u jedinstvenu prometnu mreu Srednjeeuropskih, Jonskih i Mediteranskih koridora  učinci njegove izgradnje vrednovani su za narednih petnaest godina u prometnom i ekonomskom pogledu, dok je u demografskim projekcijama taj obuhvat produžen do polovice stoljeća.

Ova studija predstavlja pogled na brojne implikacije izgradnje mosta kopno-Pelješac. Pokriva prometne, zemljopisne, društvene , ekološke kao i gospodarstvene učinke izgradnje mosta. Studija je specifična zbog toga što  uže i šire područje zahvaćeno izravnim i neizravnim utjecajem implikacija izgradnje mosta, obuhvaća više administrativnih jedinica (dvije županije), i sa time što uže interesno područje obuhvaća dijelove dvije države.

U nastavku serije iznjeti ćemo koristi i implikacijske posljedice izgradnje mosta koji utječu na promet, demografiju, ekologiji  i gospodarstvo užeg i šireg područja mosta.

Older Posts »

Kategorije